Proizvodnja meda u Srpskoj prošle godine je skočila za 89,4 odsto u odnosu na godinu ranije, kada su kiše i poplave uništile ogroman broj medišta, međutim, pčelari ističu da je to bila i najmedonosnija godina u posljednje dvije decenije. Pčelari u Semberiji, kao i u ostalim dijelovima RS zadovoljno trljaju ruke. Čak ni oni najstariji ne pamte tako dobre rezultate. Predsjednik Udruženja pčelara "Semberija" ističe da su prinosi meda iz prošle godine najbolji u proteklih 20 godina. Uspjeli su dobiti i šumski med, kojeg, kako kažu, dugo nije bilo. Pojedini pčelari imali su više od 300 kilograma. Prosjek prinosa u prvoj paši po košnici bio je 15 do 20 kilograma, a u drugoj od osam do deset. Bagrem je, kako ističe, najviše napunio medišta.
Proizvodnja meda u Srpskoj prošle godine je skočila za 89,4 odsto u odnosu na godinu ranije, kada su kiše i poplave uništile ogroman broj medišta, međutim, pčelari ističu da je to bila i najmedonosnija godina u posljednje dvije decenije.
Pčelari u Semberiji, kao i u ostalim dijelovima RS zadovoljno trljaju ruke. Čak ni oni najstariji ne pamte tako dobre rezultate.
Predsjednik Udruženja pčelara "Semberija" Ljubo Novaković ističe da su prinosi meda iz prošle godine najbolji u proteklih 20 godina. Uspjeli su dobiti i šumski med, kojeg, kako kažu, dugo nije bilo. Pojedini pčelari imali su više od 300 kilograma.
- Prosjek prinosa u prvoj paši po košnici bio je 15 do 20 kilograma, a u drugoj od osam do deset - rekao je Novaković.
Bagrem je, kako ističe, najviše napunio medišta.
Međutim, uprkos ovako dobrim rezultatima, pčelari nisu zadovoljni prodajom. Cijene meda se kreću od 15 do 20 maraka po kilogramu.
- Uprkos kvalitetu meda i dobroj godini, nažalost prodaja nije na zadovoljavajućem nivou. Bagremov med košta 15 maraka po kilogramu, a šumski je nešto skuplji - ističe Novaković i dodaje da je med izuzetnog kvaliteta i da može čekati bolje prodajne uslove.
On savjetuje pčelarima i da iskoriste lijepo vrijeme i pregledaju košnice.
- Sada je potrebno pregledati košnice, dodati pogače i očistiti ramove - kaže Novaković i dodaje da je 2015. godina bila izuzetno medonosna i berićetna za pčelare u odnosu na niz prethodnih, kada su pčelari bilježili stalne gubitke.
Predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara RS Obrad Ninković ističe da su poplave u 2014. godini uništile gotovo cijelu proizvodnju meda. Srećom, prošla je uspjela da donese nezapamćene prinose, i to posebno kada je u pitanju bagremov med.
- Za ovu godinu je još rano govoriti kakvi će biti prinosi, ali se nadamo da ćemo imati bar malim dijelom kao prošlu. Međutim, to zavisi od više faktora, a najznačajniji su vremenski uslovi - dodao je Ninković.
Jaja, vuna i mlijeko
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, osim proizvodnje meda koja je lani rekordno povećana, u porastu je bila i proizvodnja vune, i to za 10,5 odsto.
Sa druge strane, proizvodnja kokošijih jaja bila je manja za 2,6 odsto, ovčijeg mlijeka za 1,8, kozijeg za 0,4, a kravljeg mlijeka za 0,2 odsto.